Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura, sa zamenikom Sašom Santovcem, zamenicom načelnice Odeljenja za privredu Gradske uprave Sonjom Dragaš i predstavnicima javnih komunalnih preduzeća, posetio je danas Belo Blato.

Radna aktivnost gradonačelnika “Da nam sela budu bliža” ulazi u poslednju trećinu, a boravak u ovom selu bio je prilika za razgovor s predstavnicima mesne zajednice i posetu etno-salašu “Lujza”, važnom segmentu beloblatske turističke ponude.

Belo Blato je specifično naselje, pre svega po svojoj poznatoj multikulturalnosti i jedinstvenom prirodnom okruženju i potencijalima. Iz tog razloga uvršteno je nedavno u projekat EU Adrionet – “Jadransko-jonska mreža autentičnih sela”, a njegova manifestacija “Beloblatska kobasica” prevazišla je lokalne okvire i uvrštena je u kalendar zvaničnih manifestacija Grada Zrenjanina.

S druge strane, i ovo selo suočava se s različitim komunalnim problemima i potrebama, a prethodnih godina zabeležen je i odliv stanovništva. Sada se, međutim, dešavaju i pozitivna kretanja, s obzirom da je u Belom Blatu otkupljeno najviše kuća, šest, u akciji Ministarstva za brigu o selu i da postoji interesovanje za doseljavanje u ovo mirno, živopisno naselje. Te činjenice prokomentarisao je i gradonačelnik Simo Salapura.
“Ovo je autentično naseljeno mesto, multinacionalno, sa ogromnim razvojnim potencijalima, kada je u pitanju turizam. Ono što se sada realizuje od investicija jeste dugoočekivana gradnja eko-česme, kao i svuda prisutni su infrastrukturni problemi i dogovorili smo se da u predstojećem periodu, u fazama, pristupamo i rešavanju ovih gorućih problema. Kada govorimo o turizmu, moramo da pomenemo da je Belo Blato uvršteno u važan prekogranični projekat, Mrežu autentičnih sela jadransko-jonskog regiona, dakle, po svemu specifično i prepoznatljivo, između ostalog i po salašu “Lujza” koji smo danas posetili i koji je ozbiljan pokazatelj da je turizam sve popularniji, jer se kapaciteti salaša šire. Dodatno smo ove godine podržali i veliki festival “Beloblatska kobasica”, koji je, po prvi put, trajao dva dana, uz veliki broj posetilaca i sada već pravimo planove i za narednu godinu”, istakao je gradonačelnik.

Predsednik Saveta mesne zajednice Belo Blato Miroslav Markuš takođe ukazuje na te potencijale sela, koji se razvijaju uz podršku grada, i dodaje da se na današnjem sastanku razgovaralo i o infrastrukturnim problemima i mogućnostima za njihovo rešavanje.

“Dotakli smo se svih tih problema, koji se ne razlikuju mnogo od onih u drugim naseljenim mestima, od kanalizacije, pijaće vode, asfaltiranja ulica, uređenja atarskih puteva, autobuskih linija, zamena grejnog kotla i stolarije u školi, stavili smo sve na papir, kako bi bili u prilici da pripremimo određene projekte i budemo spremni kada se ukaže prilika za njihovu realizaciju. S druge strane, Belo Blato okruženo je rekama, jezerima, Carskom barom, posebnog je geografskog položaja, kolevka je prerade trske u nekadašnjoj Jugoslaviji, i naselje je koje je najdalje otišlo u razvoju nekog održivog turizma na teritoriji grada. Na svima nama je da dokažemo da je moguće, na desetak kilometara udaljenosti, da održivo funckcioniše i jedna Carska bara i da se razvija gradska privreda, u kompleksu “Linglonga”, kazao je Markuš. Etno-salaš “Lujza”, odnosno Seosko turističko domaćinstvo Toškov, otvoreno je za posetioce pre 15 godina, a sada je u fazi dogradnje i proširenja smeštajnih i ugostiteljskih kapaciteta.

Vlasnica Radmila Toškov ističe da goste privlače autentičan ambijent seoskog domaćinstva, mir i tišina na površini od skoro dva hektara, ekonomsko dvorište sa domaćim životinjama i gastronomski specijaliteti, takođe karakteristični za ovu sredinu.

“Posećuju nas dečje ekskurzije, grupe, porodični ljudi, koji dolaze da provedu prijatne trenutke u ovakvom ambijentu. Nadograđujemo i proširujemo posao i smeštajne kapacitete, da nam gosti ne dolaze na jedan dan, već da taj boravak bude i duži. Sam početak bio je težak, selu su pretile poplave i sva ova priča pokrenuta je slučajno. Postojala je neka vizija kako bi salaš trebalo da izgleda, a sada je to već mini-farma, ekonomski održiva i razvijamo se možda ne tim tempom kako smo želeli u početku, ali je to svakako primetno. Salaš se već prostire na tri susedna placa, koje smo kupovali, tu su sada i farma i voćnjak i brojne domaće životinje, jer nam je namera da deca koja dolaze na najbolji način upoznaju svoje okruženje i život na selu”, ističe vlasnica salaša “Lujza” i poziva goste da se u sve navedeno i lično uvere.