Godina 2026. obeležava sedam vekova od prvog poznatog pominjanja imena Velikog Bečkereka, današnjeg Zrenjanina.
Prema sačuvanim izvorima, ime Bečkerek prvi put se pominje u povelji Budimskog kaptola od 10. jula 1326. godine. Iako u istoriografiji postoje rasprave o tumačenju ovog dokumenta, on se tradicionalno smatra najstarijim pisanim svedočanstvom o postojanju naselja.
U prvoj polovini XIV veka Banat je bio deo južnih pograničnih oblasti Ugarskog kraljevstva prema kraljevini Srbiji. Vladavina Karla Roberta Anžujskog donela je jačanje kraljevske vlasti, razvoj trgovine i učvršćivanje županijske uprave. Torontalska županija, u kojoj se nalazio Bečkerek, imala je važan strateški položaj između Tise, Begeja i Tamiša. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i blizini važnih puteva, naselje se postepeno razvijalo kao lokalno privredno i crkveno središte.
Da je Bečkerek već u XIV veku bio organizovana zajednica potvrđuju i papski desetinski popisi iz 1331–1332. godine, u kojima se pominje lokalna parohija. Tokom narednih vekova Banat je bio prostor susreta različitih naroda, kultura i političkih uticaja. Posle Kosovske bitke i jačanja osmanske opasnosti, južni delovi Ugarske dobili su poseban značaj u sistemu odbrane kraljevstva.
Početkom XV veka Bečkerek i okolina našli su se među posedima srpskog despota Stefana Lazarevića, a kasnije i Đurđa Brankovića. Ova činjenica svedoči o snažnim vezama srpske srednjovekovne države i Banata. U to vreme u regionu raste broj srpskog stanovništva, dok lokalna naselja dobijaju važnu ulogu u odbrani južne granice Ugarske.
Osmanskim osvajanjem Banata 1551. godine završeno je srednjovekovno razdoblje u istoriji Bečkereka. Ipak, ime zabeleženo u izvorima iz 10. jula 1326. godine ostalo je trajan simbol istorijskog kontinuiteta grada.
Proteklih 700 godina je ispisalo velike priče o našem gradu. Bečkerek, Petrovgrad i Zrenjanin se nisu pomerali, dok se događala istorija, prolazili osvajači i vojske. Na sreću mnogo više je bilo onih koji su u našem gradu živeli da bi ga izgrađivali i unapređivali. Zahvaljujući njima, mi danas imamo gradsku istoriju kojom se ponosimo. Ovo je prostor za velike događaje i velika dela. Cenila se sloboda, čuvao mir za naredne generacije, razmišljalo se o boljem životu i pratili sve novine savremenog sveta.
Foto i izvor: Grad Zrenjanin








Tako i treba ponovo da se zove ovaj grad!
Eej BRE, 700 godina !
Bečkerek!
Živeo još 700 godina kao Bečkerek!
Moj pradeda 1650g pravio kobasice od austougarskih konjusara dok ste vi jeli alaninu sapunjaru hahaha turcine vojjvodjaski!!
I sada neki najnoviji dodjoši, uglavnom kosovari i prekodrinci, koji nisu ni znali da ovaj naš grad postoji, hoće da menjaju njegovo, ime. I to ni manje ni više da vrate ime Petrovgrad, a 700m godina se zvao Bečkerek. Ako je uopšte potreba da se menja sadašnje ime Zrenjanina, onda može samo da bude BEČKEREK i to VELIKI.
Ajde nazad u monarhiju, konjušaru.”
„Koliko ti kasni voz za Temišvar? ”
„Koliko braniš Austro-Ugarsku, ispada da ti je pradeda lično ložio lokomotivu.”ahahahahh
Неће се звати бечкерек све да вас аутошовиниста има још 10 пута више но што вас има. Макар се звао Банат сити, ал ето бечкерек бити неће. Лалоши, најгора сорта људи на планети.
Zanimljivo je kako oni koji su došli tek posle 1945. sada drže lekcije kao da su sami pisali istoriju.”“Čudno korene nosis turcine vojvodjanski hahah Kad krenu da pričaju o ‘našoj Vojvodini’, a pradeda im znao samo za brda sve izbeglice i lazni banacani!
Poručio vam car Franc Jozef da mu se skinete s kurca i vi i vaš Veliki Bečkerek. Kaže, jedva vas se ratom rešio, a vi i dalje smrdite na konjušnicu