Promocija drugog dopunjenog izdanja knjige „Izgubljeni u ravnici“ Žikice Miloševića i Milana Kuzmanovića biće održana u četvrtak, 27. aprila u Maloj sali Kulturnog centra Zrenjanina. Pored autora Žikice Miloševića učesnici programa su: Edi Daruši, profesor filozofije Zrenjaninske gimnazije, Robert Sabo, član nacionalnog saveta nemačke nacionalne manjine, Dalibor Bubnjević, glavni i odgovorni urednik nedeljnika „Zrenjanin“, Ivan V. Bošnjak, državni sekretar Minstarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Slavko Matić ispred nazarenske zajednice, Miroslav Hočak, potpredsednik Evropskog kongresa Ukrajinaca i Ervin Gazdag, ispred slovenačke zajednice.

Promocija počinje u 19 časova.

 

Nakon velikog uspeha prvog izdanja knjige popularne istorije „Izgubljeni u ravnici“, koju je krajem 2017. napisao Žikica Milošević, pred nama se pojavilo i drugo, dopunjeno izdanje. Ovaj put reč je o koautorskom radu sa mladim Milanom Kuzmanovićem, koji se vratio sa – postdiplomskih studija u Šangaju.

Tema je istorija vojvođanskih naroda, od kojih su neki došli da zauvek ostanu u vojvođanskoj ravnici (i brdima, malobrojnim, ruku na srce!), a neki nisu bili te sreće, te su se odselili ili se utopili u druge i potpuno nestali.

 

„Knjiga piše o zanimljivim nacijama za koje mnogi nisu ni znali da su živeli u Vojvodini: Špancima, Italijanima, Francuzima, Grcima, Jermenima, Poljacima… kao i onim dobro poznatim iz naše istorije: Cincarima kao što su bili Kir Janja, pa njegov autor Sterija, Mihajlo Pupin, ili Kosta Hadži. Tu su i Albanci katolici koji su postali Hrvati, Albanci pravoslavci i Bugari koji su postali Srbi, zatim Česi koji imaju celo jedno svoje selo na jugu Banata gde govore samo češki, Bugari katolici koji pišu latinicom, ali i kajkavski hrvatski plemići centralnog Banata, Kalmici, kosooki budisti koji su došli i otišli sa carskom ruskom vojskom i plemstvom, Beli Rusi, ljudi koji su obogatili kulturnu scenu Balkana po svom dolasku, i naravno, svi oni koji su još uvek tu. Slovenački naftaši, srpski pirati sa Dunava, rumunski drumski razbojnici sa Karpata, pa čak i muslimani naseljavani posle Drugog svetskog rata, svi se oni nalaze na stranicama ove knjige, koja obrađuje i dva najtužnija poglavlja vojvođanske istorije: holokaust nad Jevrejima i progon i logore za Podunavske Švabe neporedno posle toga.“

 

-Nova knjiga ima 33 priče, umesto 21 koliko ima prvo izdanje, i 260 umesto 132 stranice. 12 priča su nove, a ostale su sve dopunjene novim saznanjima.