Zrenjanin- Festival nematerijalnog kulturnog nasleđa „Banatski dani teku“ je manifestacija koju organizuje Narodni muzej Zrenjanin, sa idejom da se široj javnosti predstavi i promoviše kulturno nasleđe jedne izuzetno bogate multikulturalne sredine kakav je srednji Banat.

U atrijumu Narodnog muzeja Zrenjanin od petka do nedelje, 22, 23. i 24. avgusta, četvrti put za redom biće održan festival nematerijalnog kulturnog nasleđa „Banatski dani teku“. Učešće u programu imaju većinski narodi koji naselјavaju Banat: Srbi, Rumuni, Slovaci i Mađari. Tokom tri dana lokalne zajednice predstaviće sopstveno nematerijalno kulturno nasleđe. Prva dva dana program počinje u 18 časova, dok će u nedelјu početak biti u 10 časova.

Cilј manifestacije je da motiviše nosioce nasleđa na prepoznavanje značaja sopstvene kulturne baštine i njenog očuvanja, da baštinicima nematerijalnog kulturnog nasleđa pruži podršku i podstakne njihovu kreativnost, a ujedno i da upozna javnost sa osobenostima i raznolikošću kultura koje egzistiraju u multikulturalnoj sredini kakav je Banat. Pored toga, cilј festivala “Banatski dani teku” je da podstakne toleranciju i bolјe razumevanje različitosti, kao i da ukaže na mogućnosti koje nematerijalno kulturno nasleđe pruža, ne samo u kulturnom već i u ekonomskom domenu.

 

Prvo veče – petak, 22. avgust, početak u 18 časova

Tradicionalna izvođačka umetost – pesme i igre iz Banata

 

Prve večeri, posetioci će imati priliku da uživaju uz pesmu, muziku i igru različitih kulturno-umetničkih društava, istinskih zalјublјenika u folklornu umetnost, koji sa predanošću i lјubavlјu rade na očuvanju i negovanju tradicije. Folklor, kao umetnost koja je od davnina prenošena “sa kolena na koleno”, slikovito predstavlјa duhovnu i kulturnu prošlost jednog naroda. Muzički folklor prenosi se predanjem i pokazuje narodno stvaralaštvo prošlih epoha. Igre i pesme spadaju među najstarije narodne umetnosti i zauzimale su istaknuto mesto u životima lјudi. Mnogi važni događaji kao što su rođenje, svadba, smrt, pobeda u borbi, uspeh u lovu ili obavlјanje obreda, bili su praćeni igrama i pesmama. Nastanak igre se ne može tačno odrediti, ali nema nikakve sumnje da se ona javlјa još u najdublјoj prošlosti.

 

Učesnici:

Kulturni centar „Svetozar Marković“, Zrenjanin

„Centar narodne umetnosti”, Nikolinci

Pevačka grupa „Cickafark” pri KUD-u „Petefi Šandor”, Mužlјa

Folklorna mađarska grupa Doma kulture „Jožef Atila” i OŠ „Moša Pijade”, Debelјača

 

Drugo veče – subota, 23. avgust, početak u 18 časova

Znanja, umeća i veštine grnčarskog zanata

 

Grnčarski zanat pripada grupi starih, tradicionalnih zanata, a za izradu grnčarskih proizvoda upotreblјava se zemlјa, odnosno glina. Grnčari su u toku rada primenjivali tehniku izrade rukom, zatim nožnim ili ručnim kolom, kao i iz kalupa. Ovaj zanat je bio veoma razvijen, naročito u 19. i prvoj polovini 20. veka. Grnčarski proizvodi su predstavlјali sastavni deo pokućstva svakog domaćinstva. Većina ih je bila u svakodnevnoj upotrebi, ali je bilo i takvih koji su se koristili samo o svečanim prilikama. Razlike između ove dve vrste predmeta nije se toliko ogledala u samom obliku i osnovnoj formi, koliko u načinu ukrašavanja i vrsti ornamentike. U drugoj polovini 20. veka usled industrijalizacije i tehnološkog napretka na tržištu su se pojavile nove, savremene posude i potisnule su iz upotrebe tradicionalne, grnčarske proizvode.

 

Nakon što publiku upoznamo sa tradicionalnim oblikom grnčarstva, uslediće radionice keramike za sve zainteresovane.

 

Učesnici:

Jovana Solomun, master primenjeni umetnik

Branka Sikimić, viši kustos etnolog

 

Treći dan – nedelja, 24. avgust, 10 časova

Kultura ishrane – banatski doručak

 

Jedan od najlepših i najtežih poslova u toku godine nekad je bila žetva. Doručak pred taj svečani čin, pre nego što padne prvi otkos žita, bio je poseban. Nije ga bilo teško pripremiti jer je vreme žetve bilo vreme izobilјa. Na ručno tkanom peškiru postavi se sve što u kući u tom trenutku ima. Obavezna je slanina, bela, debela koja se na suncu topi.

 

Udruženja žena predstaviće osnovna jela nekadašnjeg banatskog doručka.

 

Učesnici:

Udruženje žena „Gradnulički biseri“, Zrenjanin

Udruženje žena „Bulevar 023“, Zrenjanin

Udruženje žena „Bulka“, Debelјača

Udruženje žena „Oko“, Hajdučica

Udruženje žena „Ruža“, Aradac

Udruženje žena „Bakice“, Uzdin

Ženski odbor rumunske pravoslavne crkve Sv. Dimitrije, „Zoruka 1333”, Sutjeska

Ovogodišnji festival „Banatski dani teku“ podržali su Evropska unija i Britanski savet kroz projekat „Festivali kao nova multisektorska praksa u očuvanju kulturnog nasleđa Zapadnog Balkana“ čiji je nosilac Narodni muzej Zrenjanin. Projekat je podržan u okviru programa „Kultura i kreativnost Zapadnog Balkana“.