Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slavе  Aranđelovdan, odnosno svetog duha Aranhela Mihaila (anđela Mihaila). Hrišćani su ovaj praznik ustanovili na Saboru svetih otaca, održanom nekoliko godina pre Prvog vaseljenskog sabora (325. godina).

Postoji i verovanje da će nam zima biti onakva kakvo vreme bude na Aranđelovdan. Aranđelovdan je u kalendaru SPC ubeležen crvenim slovom, ali slava nije posna.

 

Mihailo je po crkvenom predanju prvi stupio u borbu sa zlim duhom i on po biblijskom tumačenju predstavlja „onoga koji je kao Bog“. Reč „arhangel“ je grčkog porekla. „Arhi“ na grčkom znači glavni, prvi, a „angelos“ je anđeo, tako da Mihailo predstavlja prvog, glavnog anđela koji ima moći Boga.

Za Arhangela Mihaila se veruje da je od Lucifera (đavola) spasao mnoge anđele i ljudske duše koje je Bog odbacio. Zbog toga je najčešće na ikonama predstavljen sa kopljem u ruci koje drži upereno ka Luciferu i grančicom palme u drugoj šaci. Arhangela Mihaila u nekim pravoslavnim crkvama nazivaju još i „Beli anđeo“.

Veruje se da svaki hrišćanin ima svoga anđela čuvara, a da je Arhangel Mihailo, koji je na Saboru svetih otaca dobio titulu vojvode, prvi među njima. Pravoslavci ga smatraju i borcem protiv jeresi.