Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić prosledio je Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave inicijativu za promenu naziva grada u Petrovgrad. Inicijator ideje za promenu imena jeste lokalni preduzetnik iz udruženja građana “Petrovgrad”.

Gradonačelnik Zrenjanina je ovim postupkom pretvorio organe gradske samouprave u sekretarijat jednog preduzetnika i jedne nevladine organizacije. Istovremeno, on je time ugrozio manjinska prava velikog broja građana Zrenjanina koji ne spadaju u srpsku etničku većinu. Naime, tradicionalno ime grada jeste Veliki Bečkerek, a inicijativa za promenu imena grada obrazložena je, od strane individualnog predlagača “raskidom sa komunističkom tradicijom i poštovanjem činjenice da su Srbi u Zrenjaninu većinski narod”.

Zahtev za izmenom imena grada jeste legitiman; nelegitimno je što se, bez raspisivanja novog referenduma, aktom gradonačelnika samovoljno i nedemokratski poništavaju rezultati referenduma iz 1992. godine, kada su građani Zrenjanina dali prednost imenu svog grada u odnosu na tada ponuđene alternative Petrovgrad i Veliki Bečkerek.

Predlagač je naveo da “ne postoji nijedan grad u bivšoj Jugoslaviji, da ne pričamo o Srbiji, pa čak ni u Sovjetskom Savezu i istočnoj Evropi, koji je zadržao komunistički naziv.“ Ovo nije istina. U Srbiji postoji Dimitrovgrad, nazvan po vođi Kominterne. U Rusiji, uz Lenjingradsku oblast, postoje i gradovi Buđanovsk, Dimitrovgrad, Đeržinsk, Engels, Kalinjingrad, Kirov, Uljanovsk, Leninogorsk, Marks i mnogi drugi.

Reagovanje organa lokalne samouprave može se protumačiti na više načina:

Ono je u funkciji sakrivanja antifašizma u Srbiji, Vojvodini i Banatu. Žarko Zrenjanin, po kome grad nosi ime, bio je vođa antifašističkog ustanka i poginuo je u borbi sa nemačkim okupatarom.

Zrenjanin je do pre jednog pokolenja bio veliki industrijski centar i grad pun života; predlagačima u prilog moglo bi se reći da danas ovaj grad po standardu života stanovništva, deindustrijalizaciji i socijalnom mrtvilu više podseća na nekadašnji mali Petrovgrad, nego na doskorašnji razvijeni bogati Zrenjanin.

Izbor imena kralja Petra Prvog za Zrenjanin nije najsrećnije rešenje; s obzirom na zabranu upotrebe vode za piće koja je zbog velike količine arsena na snazi više od deset godina, primerenije bi bilo, ukoliko se gradu nastoje dati srpske i antikomunističke oznake, nazvati grad Arsengrad, po Arsenu Karađorđeviću, bratu kralja Petra, komandantu Konjičke divizije srpske vojske u vreme Balkanskih ratova i ruskom carskom generalu koga je oslobodio boljševički sud.

CRCD sa zebnjom sagledava inicijativu za promenu imena grada bez konsultovanja građana kao deo državne politike srbizacije javnog života kako bi se na planu kulture nadoknadilo odricanje od teritorijalnog integriteta Srbije.

CRCD upozorava javnost da je nastojanje da se gradu da ime u skladu sa novoizmišljenom tradicijom etničke većine njegovog stanovništva ugrožavanje realno postojeće tradicije vojvođanske multikulturalnosti. Samovlasni čin gradonačelnika Zrenjanina predstavlja drsko nepoštovanje prava nesrpskog stanovništva Zrenjanina, odnosno četvrtine njegovih građana.

CRCD sa žaljenjem konstatuje da stavljanje organa lokalne samouprave u službu privatnih lica i jedne nevladine organizacije, uz nipodaštavanje rezultata građanskog izjašnjavanja, nije samo teška zloupotreba, nego i jasan izraz stanja u kojem se upravljanje gradom nalazi.