U Srbiji je sezona virusa odavno počela, na 100 hiljada stanovnika svaki 46. javio se sa nekim od simptoma gripa. Kako da razlikujete simptome gripa od obične prehlade i na koji način da se lečite u oba slučaja, objašnjava dr Miloš Milinković, lekar opšte prakse u domovima zdravlja MediGroup.

„Običnu prehladu od gripa najlakše razlikujemo po kliničkoj slici. Grip je akutna, infektivna, veoma zarazna bolest uzrokovana virusima influence. Karakteriše je početak u kojem dominiraju simptomi toksemije u vidu temperature, intenzivne glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, anoreksije, povraćanja, dok se respiratorni simptomi (kao što su kijavica, gušobolja, kašalj) javljaju kasnije. Obične prehlade imaju kontra tok i obično počinju najpre simptomima samog respiratornog kašlja, pa tek potom povišenom temperaturom“, objašnjava dr Milinković.

Iako su i prehlada i grip istog, virusnog porekla i prenose se na isti način, u pitanju su dva potpuno različita stanja koja nisu istog intenziteta jer prehlada ima daleko blaže simptome u odnosu na grip.

Međutim, bez obzira na razlike, ukoliko se simptomi i jednog i drugog stanja i dalje nastavljaju, potrebno je posetiti lekara.

„Preporuke kažu da je poseta lekaru potrebna samo ako ne uspevamo do snizimo temperaturu, imamo osećaj gušenja, odnosno teškog disanja ili ukoliko dođe do pogoršanja osnovne bolesti. Lekara je potrebno posetiti i ukoliko smo se osećali bolje, ali se onda naglo ponovo pojavila temperatura“, ističe dr Milinković.

Ako simptomi traju duže od tri dana neophodno je obavezno se javiti lekaru, a po potrebi i ranije, po mogućstvu odmah po početku tegoba. Svaka temperatura preko 39 stepeni Celzijusovih, jaka glavobolja, osećaj ukočenosti vrata, fotofobija, težak kašalj, osećaj lakog zamaranja ili druge komplikacije zahtevaju hitan odlazak kod lekara.

 

Kada je u pitanju lečenje, dr Milinković navodi da ne postoje bitne razlike u tretiranju gripa i ostalih virusnih infekcija.

„Terapija se svodi na simptomatsku terapiju za temperaturu, bolove, kašalj i ostalo. Problem nastaje onda kada se jave komplikacije, a koje su značajno češće kod virusa gripa. Naravno, većina obolelih prođe bez daljih razvijanja komplikacija. Oporavak je poprilično individualan, ali recimo da je to oko nedelju dana, uz poštovanje preporuka vezanih za ishranu, redovnu toaletu disajnih puteva, uzdržavanje od težih fizičkih aktivnosti i uz rad na jačanju imuniteta“, savetuje dr Miloš.