Srbija je nakon ubistva premijera Zorana Đinđića krenula unazad i okrenula leđa zapadu, zato je naša odgovornost da Evropu vratimo kao optimizam građanima Srbije, poručeno je sa skupa u Zrenjaninu.

U organizaciji pokreta Novi Optimizam danas, 11. marta, na Trgu dr Zorana Đinđića u Zrenjaninu, obeleženo je 20 godina od ubistva prvog demokratski izabranog premijera Srbije Zorana Đinđića.

Na skupu posvećenom Zoranu Đinđiću, glumac Igor Filipović govorio je tekst iz predstave “UBITI ZORANA ĐINĐIĆA”. Nakon skupa, položeni su venci i cveće na Trgu dr Zorana Đinđića.

Obeležavanje 20 godina od ubistva premijera Đinđića nastavljeno je u Klubu Zona, gde je održan interaktivni javni čas demokratije. Na tom času je profesorka sociologije Senka Jankov, sa svojim učenicima razgovarala o liku i delu Zorana Đinđića, njegovim idejama, zalaganjima i viziji.

Skupu “Đinđić – optimizam i odgovornost” prisustvovali su građani, aktivisti, predstavnici akademske zajednice, demokratske opozicije, kojima su se obratili sociološkinja iz Zrenjanina Senka Jankov, profesor političkih nauka Čedomir Čupić, dok je glumac Igor Filipović podsetio na Đinđićeve reči.

Sa skupa je poručeno da je Srbija bez Đinđića dve decenije ostavljena da luta u mraku, iz kojeg je pokušavala da izađe nakon sukoba 90-ih godina i okretanja leđa demokratskom svetu.

“Đinđić je bio sve drugačije, zato je naša odgovornost da sledimo njegov optimizam, a to je i naš optimizam za Srbiju u Evropi”, poručeno je.

Srbija sada stoji na trgu dr Zorana Đinđića i 20 godina nakon atentata postavlja pitanje da li ga se sećamo na pravi način i da li je nastavljen posao koji je on započeo. Ovim rečima je svoje obraćanje počela profesorka Jankov.  

Kako je istakla, Đinđićev optimizam i iskrenost bili su vidljvi kada je počeo da se suočava sa posledicama diktatorskog režima Slobodana Miloševića. Jankov je istakla da su reforme na putu ka evropskoj Srbiji, tragično zaustavljeni ubistvom Zorana Đinđića, čime je Srbija renula unazad “u manipulaciju, korupciju, tradicionalizam”.

“Na nama je da tu baklju optimizma i vrednosti zapalimo još jednom, da je podelimo sa novim generacijama i da je upotrebimo kao reflektor na autokratiju, laž i obmanu, manipulaciju i propaganda, da osvetlimo afere, politizovane institucije, proganjanja, pretnje i korupciju. Da osvetlimo medijski mrak zbog kojeg još uvek ne znamo ko je odgovoran za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića, ko pali kola kritičarim režima po selima oko Zrenjanina, ko preti novinarima Danasa i zašto je Marko Vidojković morao biti sklonjen iz države da bi sačuvao svoj život”, poručila je Jankov.

Jankov je podsetila na reči Đinđića: Etiku dobrih namera trebalo bi zameniti etikom odgovornosti za posledice. Velikih promena nema bez velikih napora. Velikih ppromena nema bez novih pravila, kreativnosti i odlučnosti.

Profesor političkih nauka Čedomir Čupić je u obraćanju okupljenima rekao da su pre 20 godina, 12. marta, došli pucnji iz države ubivši svog premijera, kojima je pucano i na građansku Srbiju, njenu proevropsku orijentaciju i put ka modernizaciji. 

Čupić je naglasio da je te 2003. godine, ubistvo premijera zaustavilo uspostavljanje demokratske vladavine i demokratskog života, dok je od 2012. godine, kako je naglasio “razoren unutrašnji politički i društveni život”.

“Zoran Đinđić je bio izuzetna i složena ličnost. Njegovo biće vrvelo je od misli, ideja, imaginacija, snova, aktivnosti, strasti i volje. U realizaciji ideja i odluka pratila ga je unutrašnja vatrena strast i ogromna odlučna i nepokolebljiva volja”, rekao je Čupić.

Opisujući lik i delo Đinđića, Čupić je rekao da je on svim svojim kapacitetom, kao politički filozof, odlučio da se posveti politici kao političar u vizionarskom, ali i savremenom smislu i značenju. Dodao je da se Đinđić uključio u intelektualni angažman koji je otpočeo i evoluirao od “asketskog revolucionara, preko libertetskog anarhiste do pragmatičnog reformatora”.

Prema oceni Čupića, Đinđić je imao sve odlike vrsnog političara, od intelektualnog kapaciteta do strateške inteligencije, i pored pragmatičnosti imao je jak osećaj za realnost. To je ono, rekao je Čupić, što ga je izdvajalo u političkom životu Srbije krajem 20. i početkom 21. veka.

“Njegova žeđ za saznanjima, ali i moćnim argumentima, otvarala mu je put prema vrhovima filozofskog mišljenja. Istovremeno ga je izuzetno privlačio aktivizam u službi promene sadašnjosti i traganju za putevima ka boljoj budućnosti. Kao političar bio je čovek političkog izazova i rizika, racionalan u pristupu problemima i odlukama i iznad svega pragmatičan. Đinđićev put u politici bio je od buntovnog praksis filozofa do političkog i socijalnog liberala”, rekao je on.

Ukazujući da je Đinđiću zamerano zalaganje za vladavinu kompetentnih i odgovornih ljudi, profesor Čupić je rekao da se pokazalo da se baš takvi zahtevi u Srbiji ne praštaju. Kako je ocenio, Đinđićevo ubistvo su inicirali “ti opasni i podmukli karakteri koji uvek nekako uspeju da se nametnu zajednici”.

“Đinđić nije mitoman već sanjar i delatnik boljeg društva i bolje Srbije i u sadašnjosti i u neposrednoj budućnosti. On treba da bude istinski uzor političarima i građanima, a ne mitska ličnost”, istakao je profesor Čupić.

Poručio je da se danas Srbija može odužiti Đinđiću samo ako stvori normalno društvo i državu, prihvatajući norme, zakone i propise.

“Kada se budemo ponašali u skladu sa vladavinom prava, kada se svi građani budu osećali ravnopravno pred zakonom, kada budu imali jednake šanse za ono zašta konkurišu, kada ne dozvolimo nikome da je iznad zakona, kada oštro sankcionišemo diskriminaciju po bilo kojem osnovu, kada proteramo govor mržnje i pakosti iz javnog života, kada uspostavimo ograničeni mandat i smenu za bilo koju javnu štetu, kada ostvarimo nezavisno sudstvo i tužilaštvo i kada oformimo visoke profesionalne kontrolne i nadzorne organe”, rekao je Čedomir Čupić.

On je dodao da su Srbiji potrebni ljudi da državu, vlast i institucije dovedu u stanje da funkcionišu samo prema zakonu, ali ne bilo kojem zakonu već onom koji najoptimalnije reguliše oblasti i probleme ljudskog života u zajednici.

“Potrebni su ljudi optimizma i odgovornosti, životnosti i profesionalizma. Zato nam je potrebna solidarnost i odgovornost svih”, poručio je Čupić.

 

“Sledeći primer Đinđića i njegovo ulaganje u društvo i državu, moramo stvoriti šansu i aktivno doprineti da svako u Srbiji ima bolju budućnost”, poručili su učenici zrenjaninske gimnazije.

Na ovom skupu emitovani su i inserti iz filma “Ima nade – dr Zoran Đinđić u Zrenjaninu”, autora Dušana Juvanina.