Politika- Gradski odbor SRS ovim putem upoozorava vladajući režim na jedan od najvećih problema zaštite životne sredine u Srbiji,a tako i u našem gradu ,a to su svakako deponije.

Većina deponija u Srbiji ne ispunjava ni osnovne uslove za zaštitu okoline,a pritom zauzima sve veće površine.
Od ukupnog broja deponija,7,3% deponija se nalazi na udaljenosti manjim od 100m od naselja,ovi podaci govore o ugroženosti stanovništva od zagađenja koje se u vazduh,vodu i zemljište emituje sa deponije,ali svakako i pojavama bolesti koje prenose miševi,pacovi i druge životinje koji stalni stanovnici deponija.prikupljeni podaci pokazuju da 15,2% od ukupnog broja deponija nalazi se na udaljenostima manjim od 50m od obala reka,potoka,jezera ili akumulacija,14 deponija se nalazi na samim obalama vodotoka ili u njegovom trupu.Na udaljenostima manjim od 1000m nalazi se 18,9% od ukupnog broja deponija.Svedoci smo sve češćeg sagorevanja otpadnih materija na našoj deponiji,a gasovi koji sagorevaju kao produkt razgradnje organskih materija iz otpada emituju se u vazduh,ugrožavajući životnu sredinu na širem prostoru.

Divlje deponije nastaju prvenstveno zbog neredovnog odnošenja otpada,samo 60% naslja u Srbiji je pokriveno komunalnim sistemom,a na preostalih 40% područja nema organizovanog odnošenja otpada .
Građani Srbije godišnje bace oko 2,5 miliona tona otpada,40% otpada završava na divljim deponijama kojih ima preko 3000.

Upravljanje otpadom je je svakako i šansa za ekonomski razvoj,zapošljavanje i stvaranje novog proizvoda. Podaci pokazauju da imamo kapacitet za preradu pet ambalaže oko 33000 tona ,a prerađujemo oko 10000 tona,što svakako pokazuju nezainteresovanost,neznanje,bahatost i nebrigu, kako sadašnjih tako i prethodnih režima za zaštitu životne okoline,a samim tim i zaštiu stanovništva od posledica neadekvatnog skladištenja i prerade otpada.
Korisno i efikasno rešenje u smanjivanju već ogromnih količina otpada,naročito ambalažnog,jeste svakako ulaganje u prerađivačke kapacitete,donošenje jasne regulative, tehnološki napredak i razvoj graćanske ekološke svestimenjanje naših navika i usvajanje novih-rekla je član GO SRS Zrenjanin Isidora Ivančević Nađ.