U Zrenjaninu je danas, utorak, 7. marta, održana konferencija za novinare na kojoj su najavljene aktivnosti za subotu 11. marta, kada će biti obeležene dve decenije od ubistva prvog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića.  

Na konferenciji su govorili osnivač Novog Optimizma, Branislav Guta Grubački, članica UO Novog Optimizma i profesorka sociologije Senka Jankov, kao i Alisa Kockar, poverenica Demokratske stranke za Zrenjanin, suorganizator ovog događaja.

Oni su ukazali da je danas kada se u Srbiji negira lik i delo Zorana Đinđića i njegova borba za demokratsku, evropsku i modernu Srbiju, te rehabilituju odgovorni za njegovo ubistvo, od posebne važnosti da se građani podsete na vrednosti za koje se zalagao dr Zoran Đinđić, dvadeset godina posle njegove smrti.

Grubački: Ubistvo dr Zorana Đinđića najstrašniji događaj za srpsko društvo u 21. veku

Ukazujući da je Novi Optimizam, kao pokret koji je nastao u Zrenjaninu, organizator događaja kojim će se obeležiti dve decenije smrti dr Zorana Đinđića, Branislav Grubački je istakao da je sećanje na prvog demokratskog premijera neophodno jer je to tragedija sa kojom se Srbija još uvek nije sasvim suočila.

„Pre 20 godina je streljan prvi demokratski premijer Srbije dr Zoran Đinđić. Ta činjenica je do te mere tragična da danas svako ko iole promišlja stvarnost ne može da shvati domete tragedije tog čina“, rekao je Grubački.

Grubački je kazao da je on 2003. godine kao poslanik u Narodnoj Skupštini, koji je izabrao dr Zorana Đinđića za premijera, bio svestan strašnog perioda koji Srbiji predstoji.

„Posle tog nemilog događaja koji je možda jedan od najstrašnjih događaja u 21. veku koji je snašao srpskog društvo i srpsku demokratiju, ja sam izašao iz političkog života iz prostog razloga jer se nisam pomirio sa činjenicom kako su politički akteri, između ostalog i oni kojima sam ja pripadao, tretirali taj čin“, naglasio je Grubački.

Objasnio je da je nakon toga osnovan pokret Novi Optimizam koji je svake godine na tribinama sa građanima, kako 5. oktobra tako i 12. marta, pokretao važne društvene teme.

„Želili smo da ljude podsetimo koliko su ta dva datuma važna, kako peti oktobar tako i velika nesreća streljanje prvog demokratskog premijera 12. marta, kao tragedija koja je Srbiju promenila i iz koje se još uvek nije izvukla“, ocenio je Grubački.

Prema njegovim rečima, nakon nekoliko godina bavljenja ovom temom Novi Optimizam je, kao zrenjaninska organizacija, 2008. godine na petogodišnjicu od ubistva Zorana Đinđića, inicirao prikupljanje potpisa za preimemovanje jednog od zrenjaninskih trgova u ime ubijenog premijera.

Kako je objasnio, tadašnja lokalna vlast na čelu sa DS uvažila je tu inicijativu i dve godine kasnije 9. maja na Dan pobede i Dan Evrope drugi po veličini trg u Zrenjaninu dobija naziv Trg dr Zorana Đinđića.

„Zrenjaninska javnost je svojim kapacitetima tretirala godišnjicu ubistva, na način na koji je mogla ili koliko je imala snage. Mi smo pomislili pošto je Novi Optimizam potekao iz Zrenjanina upravo ovde želimo da obeležimo 20 godina od ubistva dr Zorana Đinđića i to na samom Trgu dr Zorana Đinđića“, poručio je Grubački.  

Kockar: Srbija mora da nastavi putem Zorana Đinđića, a to je put Evrope  

Poverenica Demokratske stranke za Zrenjanin, Alisa Kockar, izjavila je da 20 godina posle ubistva Zorana Đinđića u Srbiji se dešava revizija istorije i nedovoljno ukazuje na značaj uloge koju je imao prvi demokratski izabrani premijer Srbije.

„Svakoga dana, a posebno u martu građanima se plasiraju poluinformacije, svojataju se lik i delo, manipuliše se činjenicama i nije slučajno što je osuđeni ratni zločinac kapetan Dragan pre samo nekoliko meseci došao na ideju da pokrene peticiju da se oslobode ubice Zorana Đinđića“, upozorila je Kockar.

Ona je ocenila da većina ljudi mlađih od 40 godina u Zrenjaninu kao i u Srbiji danas teško mogu da kažu ko je bio Zoran Đinđić, za šta se zalagao i kakvo je nasleđe ostavio.

„Na nama je, posebno na DS ali i različitim organizacijama, pokretima i građanima, koji se sećaju zaostavštine i Zorana Đinđića, da podsećamo naše sugrađane i sugrađanke ko je on bio i šta je ono što je za nas uradio. Da su Aleksandar Vučić i ovo što živimo danas sušta suprotnost za šta se Zoran Đinđić borio i zalagao“, izjavila je Kockar dodajući da je svaki pokušaj poistovećivanja sadašnje vlasti ne samo manipulacija nego i „čist bezobrazluk“.

Prema njenim rečima, Đinđić se borio protiv haosa koji ga je dočekao i tako Srbiju vratio na mapu Evrope.

„Na tom se putu stalo i naša je dužnost sada da nastavimo tim putem, da pokušamo da motivišemo ljude, da se izborimo i nastavimo da rešavamo taj haos“, rekla je Kockar.

Jankov: Srbija zaboravlja na nasleđe Zorana Đinđića  

Članica UO Novog Optimizma i profesorka sociologije u srednjoj školi Senka Jankov ocenila je da se sa tragedijom ubistva Đinđića desilo urušavanje društvenog sistema i svih oblasti, koje se nastavlja do danas. Upozorila je da srpsko društvo polako zaboravlja sve ono za šta se Đinđić borio.

„Naše društvo koliko god je bilo zauzeto preživljavanjem i pokušajima da se snađe u svim usponima i padovima koji su proizašli iz ovog događaja, počelo je da zaboravlja sve fantastične stvari koje su počele da se dešavaju sa Zoranom i temelje koje je on pokušao da postavi koji bi učinili, da je ostao živ, da živimo život dostojan čoveka, u centru Evrope i da na neki način budemo ponosni na to za šta smo se izborili“, izjavila je Jankov.

Jankov je objasnila da želi da učestvuje u obeležavanju 20 godina od ubistva Zorana Đinđića zbog razumevanja značaja nasleđa Zorana Đinđića i lošeg stanja u obrazovnom sistemu, koji ne podstiče mlade ljude da se bore za promene i demokratiju.

„Obrazovni sistem nam govori da naše društveno očekivanje da će mladi da budu ti koji će da iznesu promene, razumeju potrebu za promenama, da svojim glasovima na izborima učine nešto je poprilično iluzorna i daleka od onoga što je istina. Obzirom da sam u školi skoro 15 godina primećujem taj pad razumevanja značaja pojma demokratije, kao angažovanja i odgovornosti“, istakla je Jankov.

Jankov je upozorila i da država sistematski radi na temeljnom gušenju svake slobodne misli i svake mogućnosti razvoja kritičnog mišljenja.