Povodom Svetskog AIDS dana, 1. decembra, pod sloganom ovogodišnje kampanje: „Neka vode zajednice” UNAIDS naglašava da je ovaj Svetski AIDS dan poziv na akciju da se podrže zajednice osoba koje žive sa HIV-om, zajednice osoba u povećanom riziku od HIV-a ili osoba koje su pogođene HIV-om u njihovim ulogama.

Povodom 1. decembra, Svetskog dana borbe protiv AIDS-a/HIV-a, Zavod za javno zdravlje Zrenjanin će raditi dobrovoljno, poverljivo savetovanje i testiranje u petak, 1 decembra od 7.30-19.00 časova. U sklopu ove akcije sve zainteresovane osobe, koje smatraju da su bile u riziku da se zaraze, mogu se javiti Savetovalištu za DPST. Za sve one koji nisu u mogućnosti da dođu navedenog dana podsećanje da navedena služba pruže ovu uslugu svakog radnog dana od 7.30-13.30 časova.

 

 

Epidemiološka situacija u svetu i Evropi

Pandemija uzrokovana HIV-om je i dalje glavni javnozdravstveni globalni izazov, koja je do kraja 2022. godine preme procenama UNAIDS-a odnela više od 40 miliona života, dok je skoro 86 miliona ljudi bilo inficirano HIV-om. Procenjeno je da je na kraju 2022. godine 39 miliona ljudi živelo sa HIV-om. Iste godine 630.000 ljudi u svetu je umrlo od uzroka povezanih sa HIV infekcijom (51% manje nego 2010. godine kada je umrlo 1,4 miliona), dok je 1,3 miliona ljudi novoinficirano HIV-om u 2022. godini, što je redukcija za 38% u odnosu na 2,1 miliona u 2010. godini, ali je daleko od cilja za 2025. godinu – 335.000 novih HIV infekcija. Među decom registrovana je redukcija novih HIV infekcija za 58% u poređenju sa 2010. godinom (130.000 prema 310.000).

Epidemiološka situacija u Srbiji

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” od početka epidemije, 1985. godine, pa zaključno sa 27. novembrom 2023. godine, u Republici Srbiji je registrovano 4729 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 2212 osoba obolelo od AIDS-a, dok je 1216 osoba inficiranih HIV-om umrlo od AIDS-a, a još 146 osoba inficiranih HIV-om je umrlo od bolesti ili stanja koja nisu povezana sa HIV infekcijom. Kao i ranijih godina i ove godine seksualni put prenosa je dominantan (98% svih slučajeva registrovanih tokom 2023. godine s poznatim načinom transmisije), posebno nezaštićeni analni seksualni odnosi među muškarcima, među novootkrivenim osobama inficiranim HIV-om (63%). Među prijavljenim dijagnostikovanim HIV pozitivnim osobama u periodu januar–novembar 2023. godine bilo je 11 puta više muškaraca u odnosu na žene.

Najveći broj novodijagnostikovanih osoba inficiranih HIV-om je uzrasta 20–49 godina (90% u 2022. godini). Međutim, od 2002. godine registruje se veće učešće mladih uzrasta 15–29 godina među novodijagnostikovanim slučajevima HIV infekcije (47% u 2008, 37% u 2010. i 29% u 2022. godini u odnosu na 22% u 2002. godini).
U periodu 2005–2022. godine registrovano je 16 dece mlađe od 14 godina, kojima su HIV prenele majke koje nisu znale da su inficirane HIV-om tokom trudnoće, porođaja ili u periodu dojenja, što je značajna redukcija u poređenju sa periodom 1993–2004. kada je registrovano 28 slučajeva. U 2017, 2018, 2020. i 2022. godini nije registrovan nijedan slučaj prenosa HIV infekcije sa majke na dete, dok su u 2019. godini registrovana dva slučaja, a u 2021. jedan slučaj. U periodu 2005–2022. godine rođeno je više od četrdesetoro zdrave dece od majki sa dijagnostikovanom HIV infekcijom koje su bile na strateški prepoznatom programu prevencije prenosa HIV-a sa majke na dete.

Prema zvanično dostupnim podacima u Srbiji su krajem 2022. godine živele 3253 osobe kojima je dijagnostikovana HIV infekcija, a procenjuje se da u našoj zemlji 550 osoba nije znalo da je inficirano HIV-om. Znajući da HIV infekcija može dugi niz godina proticati bez ikakvih znakova i simptoma, jedini način da se otkrije HIV infekcija je da se osoba koja je imala neki rizik testira na HIV. Svako testiranje na HIV treba da bude dobrovoljno i poverljivo, uz obavezno savetovanje pre i posle testiranja, a u cilju pružanja pravih i stručnih informacija potrebnih klijentu da donese odluku da li je pravi trenutak za testiranje, ali i da prepozna rizično ponašanje koje je praktikovao ili koje i dalje upražnjava, i da identifikuje lične mogućnosti za sprečavanje inficiranja HIV-om u budućnosti. S druge strane, HIV pozitivne osobe imaju mogućnost da odmah po dijagnostikovanju započnu lečenje HIV infekcije koje daje odlične rezultate, kako u svetu tako i u našoj zemlji.
Dobrovoljno, poverljivo ili anonimno savetovanje i testiranje na HIV i virusne hepatitise B i C je besplatno i dostupno je bez lekarskog uputa svakoj zainteresovanoj osobi koja je imala neki rizik u skorijoj ili daljoj prošlosti, tokom cele godine u svakom institutu/zavodu za javno zdravlje na teritoriji Republike Srbije.